Tribina u džematu Donja Orahovica Centar – predramazansko predavanje

U džematu Donja Orahovica Centar održat će se tribina sa predramazanskim obraćanjem dr. Seada Seljubca, predavača koji je odveć poznat na prostoru gdje djeluje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini svojim predavanjima sa puno mudrosti i dubine misli a opet pristupačne svim slušaocima bez razlike, predavač koji drži interesovanje i pažnju prisutnih i nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Velika je korist od druženje sa dr. Seadom a posebno za mlađe koji traže svoj put u ovom opskurnom vremenu. Dođite i okoristite se.

Svjetski dan hidžaba

Prvi februar se od 2013. godine obilježava kao Svjetski dan hidžaba, prenosi Anadolija.

Svjetski dan hidžaba ustanovljen je na prijedlog studentice Nazme Khan iz New Yorka koja je željela podstaknuti nemuslimanke da na jedan dan dožive iskustvo nošenja hidžaba.

Odlučila se na taj potez nakon što je u New Yorku nakon terorističkog napada 2001. godine doživjela brojne neugodnosti zbog toga što nosi hidžab.

Tako je došla na ideju kampanje kao sredstva poticanja vjerske tolerancije i razumijevanja pozivajući sve muslimanke koje ne nose hidžab, kao i nemuslimanke da samo jedan dan pokušaju osjetiti što znači nositi hidžab.

U mnogim državama se 1. februar obilježava kao Dan hidžaba, koji je više nego bilo koji drugi odjevni predmet faktor prepoznavanja muslimanki širom svijeta. Hidžab se, međutim, u islamu ne tretira kao poseban vjerski simbol i obilježje, nego kao propis.

Akcija obilježavanja Dana hidžaba veoma brzo dobila je globalne razmjere, a već nekoliko godina obilježava se i u BiH.

U islamskoj tradiciji, hidžab je vjerska obaveza punoljetne muslimanke propisana osnovnim izvorima islama. Hidžab kao takav predstavlja izraz skromnosti i poslušnosti Bogu, kao i spremnost da se živi prema propisima.

Ovisno o državi i regiji, nošenje marame može biti zakonom obavezno, može se smatrati ženinim izborom, dok je u nekim zemljama parcijalno i zabranjen.

Tamo gdje masline plaču

Dirljiva i potresna priča o borbi i otpornosti Palestinaca koji žive pod izraelskom okupacijom na Zapadnoj obali. Film istražuje teme gubitka, traume i potrage za pravdom.

U ovom ostvarenju film prati, između ostalih, palestinsku novinarku i terapeutkinju Ashiru Darwish, aktivisticu Ahed Tamimi i izraelsku novinarku Amiru Hass. U filmu se pojavljuje i dr. Gabor Mate koji palestinskim ženama mučenim u izraelskim zatvorima nudi pomoć u iscjeljivanju trauma.

Mi'radž – noćno putovanja Poslanika, a.s.

U Kur'anu je o Israu rečeno: “Neka je slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do Mesdžidul-Aksa (Kuds) čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve čuje i sve vidi.” (El-Isra,1)

Mi'radž je noć dvovrsnog putovanja Poslanika, a.s. Sa Isrom, horizontalnim putovanjem iz Mesdžidul-Harama do Mesdžidul-Aksa potvrđuje se zbilja i važnost ljudske zemaljske misije, a sa Mi'radžom, vertikalnim putovanjem iz Mesdžidul-Aksa do Sidretul-Munteha, potvrđuje metapovijesnu zbilja od edena do eshatona koje su Božijom voljom i ovim putovanjem spojene u jedinstvenu zbilju nad kojima bdije Allah, Stvoritelj i Gospodar, sa kojim je Poslanik, a.s., kao centralna ličnost ove dvovrsne zbilje imao izravan susre na Sidretul-Munteha.

Mi'radž je potvrda provođenja Božanskog plana nužno po Njegovoj volji kojoj ne mogu biti zapreka zakoni koje je Allah, dž.š., postavio kao prirodni red i poredak stvorenih svjetova makar to po ljudskim mjerilima bilo nemoguće.

Gledajući iz ovog aspekta neprimjereno je da se Mi'radž smatra nemogućim putovanjem Poslanika, a.s., pogotovu što smo na zemalskoj sceni sudionici mnogim ljudskim ostvarenjima koja su ne tako daleko u prošlost bila nemoguće. Granice mogućeg za čovječanstvo se neprestalno pomjeraju toliko brzo da nismo u stanju ni da ih pratimo a pogotovu da ih predviđamo.

Osnovna vrijednost Mi'radža za čovječanstvo je namaz koja je nezamjenjiva u procesu vlastitog uzdizanja sa krunskim činom namaza, sedžom kada čovjek, kao Poslanik, a.s., na Mi'radžu, izravno čini najveći vid pokornosti Allahu, dž.š., a prema predaji od Poslanika, a.s., na sedždi je čovjek najbliži Allahu, dž.š.

Sedžda je dar Božiji koji je dat čovjeku kod stvaranja Adema, a.s., kada je sedžda meleka bio čin predaje nebeskog pečata zemljaninu da njime pečatiti svoja djela. Zato će i biti primljena sva djela ako bude primljen namaz.

Budući da je Lejletul-Mi'radž znatno obilježen sa pet propisanih namaza lijepo je u ovoj noći klanjati nafilu koja se sastoji od dvanaest rekata a klanja se dva rekata pa se preselami. Na svakom rekatu se iza Fatihe prouči Ihlas (Kul huvallahu ehad). U dvanaest rekata obavi se 24 dobrovoljnih sedždi, neprocjenjiva vrijednost blizine Dragog Boga. Treba iskoristiti ovu noć i naravno klanjati jaciju u džematu te uzeti učešća u prigodnom programu i saslušati vazu nasihat. Duhovna gozba u pravom smislu.

Mevludska svečanost povodom “Dana vakifa”

Dan vakifa, se obilježava 26. redžeba, odnosno ove godine u nedjelju 26. januara. Dan vakifa je dan u kome se sjećamo vakifa i njihovih velikih zasluga kako za Islamsku zajednicu i muslimane tako uopšte za društvo na našim prostorima.

Vakuf je imao višestruki značaj a poseban učinak vakufa se pokazao na društveno-socijalnoj ravni. Nastanak urbanih sredina je posebno naslonjen na vakuf. Sa gradnjom džamije u nekom mjestu uz džamiju se sagrade dućani od čijih kirija se održava džamija. Radi abdesta dovedi se voda. Kada prorade dućani uveća se broj stanovnika. Radi čistoće kaldrmišu se ulice i sokaci. Sve to povećava broj novih domaćinstava koja trebaju i neko obrazovanje pa se pored mekteba grade i medrese. Sa medresama se ponovo povećava broj dućana od čije dobiti se izdržavaju. Da bi se lakše vremenski orijentisali grade se i sahat kule a uz kule musafirhane i hamami koji su potrebni za prolaznike, radnike kožare i druge da se okupaju. Time se već zaokružilo urbano naselje čaršijskog tipa koje se lagano širi na mahale i nove džamije, javne česme i ostalu prateću infrastrukturu. Ponosni smo da su zahvaljujući vakifima i vakufima nicale brojne čaršije koje su nerijetko prerastale u veća urbana naselja u vjersko, poslovne i administrativne centre. Istina u našoj povjesti zabilježena su velika stradanja i uništavanja vakufa usljed raznih društvenih i političkim promjena.

Sa dolaskom Austro-ugarske napravljena je velika šteta vakufima iako je zaustavljen njen nekorektan odnos sa pokretom Vakufsko-mearifetske borbe za autonomiju. Međutim agrarna reforma Kraljevine Jugoslavije izbrisala nanijela puno više štete vakufu čije je velike zemljišne i šumske posjede širom Bosne i Hercegovine oduzimala i dodjeljivala srpskom stanovništvu ili stavljala u državni posjed. Pored vakufske imovine na udaru se našla i privatna imovina koja je na silu otimana i također dodjelivana srpskom stanovništvu. Iako nepovoljno, i ovo vrijeme je zabilježilo unapređenje vakufske imovine naročito u većim muslimanskim centrima.

Drugi svjetski rat je obilježen kao veoma nepovoljan za vakufsku imovinu koja je uništavana u ratnim dejstvima ali i u zločinačkim pohodima četnika i drugih vojski sa pomanjkanjem vojne discipline.

Najveći udar na vakufsku imovinu i Islamska zajednica uslijedio je nakon Drugog svjetskog rata. Ideološki ostrašćena vlast je planski i neplanski slabila Islamsku zajednicu uz veoma tešku ideološku propagandu protiv iIslamske zajednice kako bi izgubila ugled i uticaj u muslimanskom narodu. Čudo je da je i pored tolikog nasilja nad vakufima i Islamskom zajednicom vakuf i vakufska imovina preživjela i dočekala ove generacije. I tada, možda u najtežem vremenu vakifi su brinuli o svojoj zajednici. I pored toga što je sistem uništavao njihovo dobro oni su i dalje davali. Zato se prisjećamo vakufa. To je naša obaveza prema njima jer oni su gledali dalekovido, vizionarski i bili spremni da potroše svu svoju imovinu za očuvanje islama. Znali su ako se ugasi Islamska zajednica da njihovi potomci neće imati priliku da upoznaju islam i njegovo svjetlo.

Tribina u Stjepan Polju Centar

U planu džematskih aktivnosti 19. januara, iza jacije namaza priređuje se tribina u džematu Stjepan Polje Centar sa gostom predavačom hafizom Amirom-ef. Mahićom, glavnim imamom Medžlisa IZ Kozarac. Hafiz Amir-ef. je poznat kao predavač sa aktuelnim temama, stoga će biti interesantno čuti njegova razmišljanje i njegovo viđenje islamskog života i njegovih prioriteta u današnjem vremenu na temelju glavnih izvora islama, Kur'ana i Hadisa.

Tribina sa profesorom Mustafom-Mujkijem Spahićem

U subotu, 21. 12. iza jacije-namaza održat će se tribina sa profesorom Mustafom-Mujkijem Spahić u džematu Korića Han. Mujki je toliko poznato ime u našem društvenom miljeu da mu uopšte nije potrebna reklama. On je predavač koji je uvijek zanimljivo i aktuelano slikao našu društvenu stvarnost ali isto tako znalački govori o stanju na svjetskoj sceni. Šta kazati? Treba doći pa ga čuti. To je to.

Promocija knjige “Imami Srebrenice 1992 -1995”

U petak iza jacije namaza u deshani Osman-kapetanove medrese održat će se promocija knjige “Imami Srebrenice 1992 -1995” od autora Alije-ef. Jusića, u kojoj se podsjeća na časne imame koji su u teškim trenutcima, najtežim tokom rata dostojanstveno izvršavali svoje imamske dužnosti iskazujući visok nivo patriotizma, te spremnosti da za svoju vjeru i svoju domovinu daju i svoje živote. Knjiga je interesantna ne samo za imame i ulemanski krug nego i sve vjernike koji svjesno i savjesno prihvataju imame kao svoje predvodnike u džematima bez kojih bi organizacija vjerskog života bila nemoguća. Uloga imama se pokazala kao veoma bitna ako ne i glavna pri organiziranju povratka u kojem je organizacija vjerskog života bila od posebnog značaja bez koje je aposolutno povratak bio nezamisliv. Kroz samo ovaj segment povratka potvrđuje se važnost Islamske zajednice, koja je naprosto uvijek bila tu za Bošnjake kroz njihovu burnu prošlost od Austro-Ugarske okupacije pa do danas. Mijenjale su se države i politike, dolazile na svjetsku scenu i odlazile a Islamska zajednica je uvijek bila tu da čuva osnovne vrijednosti Bošnjaka. Ova knjiga je doprinos upravo čuvanju i promovisanju Islamske zajednice kao najstabilnije instance organiziranja Bošnjaka.

Održana tribina Bosna kroz vjekove

U Šarenoj džamiji je održana tribina Bosna kroz vjekove. Kao što je i objavljeno na plakatu a predavač je bio profesor historije Behram-begove medrese Idriz Memić. Profesor Idriz je sistematično prošao kroz sve periode postojanja Bosne i ukazujući na značaj našeg odnosa spram Bosne. Bosna je uvijek bila na razmeđima različitih interesa i izložena stalnom nastojanju da je prisvoje i učine svojom, međutim Bosna je nepokorna i uvijek se uspjevala održati i svoje ime sačuvati, naglasio je profesor.