Autor: admin

Dan vakifa, se obilježava 26. redžeba, odnosno ove godine u nedjelju 26. januara. Dan vakifa je dan u kome se sjećamo vakifa i njihovih velikih zasluga kako za Islamsku zajednicu i muslimane tako uopšte za društvo na našim prostorima.

Vakuf je imao višestruki značaj a poseban učinak vakufa se pokazao na društveno-socijalnoj ravni. Nastanak urbanih sredina je posebno naslonjen na vakuf. Sa gradnjom džamije u nekom mjestu uz džamiju se sagrade dućani od čijih kirija se održava džamija. Radi abdesta dovedi se voda. Kada prorade dućani uveća se broj stanovnika. Radi čistoće kaldrmišu se ulice i sokaci. Sve to povećava broj novih domaćinstava koja trebaju i neko obrazovanje pa se pored mekteba grade i medrese. Sa medresama se ponovo povećava broj dućana od čije dobiti se izdržavaju. Da bi se lakše vremenski orijentisali grade se i sahat kule a uz kule musafirhane i hamami koji su potrebni za prolaznike, radnike kožare i druge da se okupaju. Time se već zaokružilo urbano naselje čaršijskog tipa koje se lagano širi na mahale i nove džamije, javne česme i ostalu prateću infrastrukturu. Ponosni smo da su zahvaljujući vakifima i vakufima nicale brojne čaršije koje su nerijetko prerastale u veća urbana naselja u vjersko, poslovne i administrativne centre. Istina u našoj povjesti zabilježena su velika stradanja i uništavanja vakufa usljed raznih društvenih i političkim promjena.

Sa dolaskom Austro-ugarske napravljena je velika šteta vakufima iako je zaustavljen njen nekorektan odnos sa pokretom Vakufsko-mearifetske borbe za autonomiju. Međutim agrarna reforma Kraljevine Jugoslavije izbrisala nanijela puno više štete vakufu čije je velike zemljišne i šumske posjede širom Bosne i Hercegovine oduzimala i dodjeljivala srpskom stanovništvu ili stavljala u državni posjed. Pored vakufske imovine na udaru se našla i privatna imovina koja je na silu otimana i također dodjelivana srpskom stanovništvu. Iako nepovoljno, i ovo vrijeme je zabilježilo unapređenje vakufske imovine naročito u većim muslimanskim centrima.

Drugi svjetski rat je obilježen kao veoma nepovoljan za vakufsku imovinu koja je uništavana u ratnim dejstvima ali i u zločinačkim pohodima četnika i drugih vojski sa pomanjkanjem vojne discipline.

Najveći udar na vakufsku imovinu i Islamska zajednica uslijedio je nakon Drugog svjetskog rata. Ideološki ostrašćena vlast je planski i neplanski slabila Islamsku zajednicu uz veoma tešku ideološku propagandu protiv iIslamske zajednice kako bi izgubila ugled i uticaj u muslimanskom narodu. Čudo je da je i pored tolikog nasilja nad vakufima i Islamskom zajednicom vakuf i vakufska imovina preživjela i dočekala ove generacije. I tada, možda u najtežem vremenu vakifi su brinuli o svojoj zajednici. I pored toga što je sistem uništavao njihovo dobro oni su i dalje davali. Zato se prisjećamo vakufa. To je naša obaveza prema njima jer oni su gledali dalekovido, vizionarski i bili spremni da potroše svu svoju imovinu za očuvanje islama. Znali su ako se ugasi Islamska zajednica da njihovi potomci neće imati priliku da upoznaju islam i njegovo svjetlo.

U subotu, 21. 12. iza jacije-namaza održat će se tribina sa profesorom Mustafom-Mujkijem Spahić u džematu Korića Han. Mujki je toliko poznato ime u našem društvenom miljeu da mu uopšte nije potrebna reklama. On je predavač koji je uvijek zanimljivo i aktuelano slikao našu društvenu stvarnost ali isto tako znalački govori o stanju na svjetskoj sceni. Šta kazati? Treba doći pa ga čuti. To je to.

U petak iza jacije namaza u deshani Osman-kapetanove medrese održat će se promocija knjige “Imami Srebrenice 1992 -1995” od autora Alije-ef. Jusića, u kojoj se podsjeća na časne imame koji su u teškim trenutcima, najtežim tokom rata dostojanstveno izvršavali svoje imamske dužnosti iskazujući visok nivo patriotizma, te spremnosti da za svoju vjeru i svoju domovinu daju i svoje živote. Knjiga je interesantna ne samo za imame i ulemanski krug nego i sve vjernike koji svjesno i savjesno prihvataju imame kao svoje predvodnike u džematima bez kojih bi organizacija vjerskog života bila nemoguća. Uloga imama se pokazala kao veoma bitna ako ne i glavna pri organiziranju povratka u kojem je organizacija vjerskog života bila od posebnog značaja bez koje je aposolutno povratak bio nezamisliv. Kroz samo ovaj segment povratka potvrđuje se važnost Islamske zajednice, koja je naprosto uvijek bila tu za Bošnjake kroz njihovu burnu prošlost od Austro-Ugarske okupacije pa do danas. Mijenjale su se države i politike, dolazile na svjetsku scenu i odlazile a Islamska zajednica je uvijek bila tu da čuva osnovne vrijednosti Bošnjaka. Ova knjiga je doprinos upravo čuvanju i promovisanju Islamske zajednice kao najstabilnije instance organiziranja Bošnjaka.

U Šarenoj džamiji je održana tribina Bosna kroz vjekove. Kao što je i objavljeno na plakatu a predavač je bio profesor historije Behram-begove medrese Idriz Memić. Profesor Idriz je sistematično prošao kroz sve periode postojanja Bosne i ukazujući na značaj našeg odnosa spram Bosne. Bosna je uvijek bila na razmeđima različitih interesa i izložena stalnom nastojanju da je prisvoje i učine svojom, međutim Bosna je nepokorna i uvijek se uspjevala održati i svoje ime sačuvati, naglasio je profesor.

U srijedu, 13. novembra preselio je na ahiret h. Hasib-ef. Čamdžić koga je Allah, dž.š., počastio dugim životom, u 103. godini života.

Rođen je 1922. godine u Malešićima a po završetku mekteba i mekteba ibtidaijje upisuje Osman-kapetanovu medresu u Gračanici. Nakon završene medrese prvu službu imama, hatiba i muallima obavlja u Liješnici, općina Maglaj od 1949. do 1952. godine. Nakon kraće pauze odlazi na službu u Derventu gdje je proveo znatan dio svoga radnog vijeka, od 1954. do 1969. godine da bi se potom skrasio do penzije, u svojoj rodnoj Gračanici u džematu Lipa. U penziji je otišao 1990. godine ali je i kao penzioner činio dobro za islam i muslimane.

Imao je skladan brak sa Zejfom hanumom koja je preselila na ahiret 2016. godine. Njena smrt je bila veliki dunjalučki gubitak iako su se njegova čestita djeca, sin Adem i kćerka Naza, pobrinula da svojim hizmetom ublaže taj gubitak.

Posebno je cijenio znanje pa je svoju djecu podržavao u njihovoj želji da dostignu fakultetsko obrazovanje. Cijela njegova uža porodica slovi kao jedna od najobrazovanijih porodica sa doktorima,  inžinjerima, ekonomistima i pravnicima.

Hasib-ef. je svojim radom, u teškim trenutcima i za islam i za muslimane, kada nije bilo lahko biti imam a isto tako ni djeci imama, podučavajući islamu brojne naraštaje, pripremao ih i bodrio da ponosno popune upražnjena mjesta svojih predhodnika u džamijskim safovima.

Kao imam nosio je emanet islama i predao ga svojim nasljednicima da ga nose dalje na našim prostorima do Sudnjeg dana. Imami Medžlisa IZ Gračanica su kao vid priznanja za sav njegov rad i trud proučili i poklonili hatmu Hasib-ef.

Dženaza mu je klanjana 14. novembra u haremu Šarene džamije, koju je predvodio lično muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović. Ukopan je u mezarju Lipljanske džamije u kojoj je dugo godina službovao.

Neka se Allah, dž.š., smiluje Hasibu-ef., negovoj hanumi a njegovoj porodici podari sabura.

U četvrtak, 31. oktobra ove godine, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je održao radni sastanak s imamima Medžlisa Islamske zajednice Gračanica.

Muftija Fazlović je kazao kako misija koju obavlja Islamska zajednica ima veliki značaj u našem narodu i domovini.

– Zadovoljni smo s radom Medžlisa Islamske zajednice Gračanica. Ovo je jedan od naših medžlisa s najviše džemata i velikim potencijalom ali pored toga sagledavamo i kvalitet rada. U tom smislu, MIZ Gračanica u posljednje vrijeme ima intenzivne pomake i značajne rezultate. Posebno nas raduje da ste se u protekloj godini organizovanije okrenuli radu s djecom koja još nisu krenula u školu. U ovoj prilici želimo da se zahvalimo svim našim imamima i džematlijama.

Džematlije su baza Islamske zajednice, a kada je riječ o misiji među džematlijama tu bazu čine imami. Nakon imama tu su i naši vrijedni vjeroučitelji. U proteklim decenijama smo imali veliki napredak u pretpostavkama da se bavimo misijom, da imamo snažnu i odgovornu misiju u našem narodu. Jako je važno da ne propustimo ovu priliku, kazao je muftija Fazlović.

O mektebu i obrazovnim aktivnostima na području MIZ Gračanica govorio je dr. Mensur-ef. Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog, a o radu Behram-begove medrese i saradnji s medžlisima govorio je dr. Ahmed-ef. Hatunić, direktor ove škole.

Glavni imam mr. Smajo-ef. Mustafić napravio je kratak presjek stanja i aktuelnosti na području MIZ Gračanica.

U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice od 5. oktobra u Šarenoj džamijei počinje novi krug Škole Kur'ana za sve uzraste u tri kategorije. Pozivamo sve zainteresovane na druženje sa Kur'anom, najboljom knjigom i hafizima, čestitim čuvarima Kur'ana.