Po predanju starosjedilaca, postojanje ovog džemata se vezuje za Staru džamijuna lokalitetu Mala Rijeka ili kako se još zove Prosjeka na sjevernom dijelu džemata Rijeka. Ova džamija je najvjerovatnije izgrađena još u 17. stoljeću, a harem i mezarje su prozvani Stara džamija.
Neki od imama za koje se zna da su radili u njoj prije njenog rušenja 1967. godine su: Mustafa ef. Dedić, Mustafa ef. Mekić (obojica imami koji su imali dekret), i Husein ef. Humić i Hasan ef. Dedić (imami koji nisu imali dekret).
Stara orahovička džamija je najstarija džamija koja je postojala u Orahovici. Iz nje su se granali džemati na većem dijelu današnje dvije mjesne zajednice Donje i Gornje Orahovice, tako da danas na području dvije Orahovice postoje četiri džemata sa čak pet džamija i pet aktivnih imama u njima. Jedan od tih džemata je Donja Orahovica-Rijeka.
Kako se stanovništvo Orahovice, kao uostalom i drugih naselja uz magistralni put, sve više spuštalo sa brda ka dolini rijeke Spreče, tako je postojala potreba za gradnjom nove džamije bliže centralnom dijelu naselja. Tako je izgranena Džamija na Klancu 1968. godine. Planirano je da ova džamija bude zajednička za Donju Orahovicu i Donju Orahovicu-Rijeku.
Međutim, stanovnici mahale Rijeka nisu bili zadovoljni što nova džamija na Klancu nije podjednako udaljena svim džematlijama i nije postavljena tačno na sredini naselja, te su i oni nezadovoljni time počeli da grade svoju džamiju u Rijeci. Kada je 1974. godine ova džamija otvorena dotadašnji jedinstveni džemat Donja Orahovica se razdvojio na dva džemata: Donja Orahovica – Bajići i Donja Orahovica – Rijeka. Džemat Donja Orahovica-Rijeka danas broji oko 500 domaćinstava.
Kao i mnoge druge džamije u BiH, tako je i ova u posljednjem ratu bila izložena ratnim dejstvima sa ozrenskih četničkih uporišta, pretrpjevši znatna oštećenja. U pokrenutoj akciji, 1997. godine, džamija je temeljito renovirana.
Od imama koji su obavljali imamsku dužnost u ovom džematu su: Husejn ef. Humić, Fahrudin ef. Mekić, Omer ef. Spahić, Nijaz ef. Bečić, Zihnija ef. Mehinbašić, Hasan ef. Dedić. Neki su bili honorarno i veoma kratko. Sa 19. godina, najduže je bio Omer ef. Spahić.
Od 1996. godine, na mjesto imama došao je Halid ef. Softić i ostao sve danas.
