Komentari isključeni za O Medžlisu

O Medžlisu

Službeni naziv medžlisa jeMedžlis Islamske zajednice Gračanica. Osnovan je 1909. godine Štatutom za autonomnu upravu kao Vakufsko-mearifsko povjereništvo a potom kao Odbor Islamske zajednice a sada Medžlis Islamske zajedniceGračanica.

Gračanica se prvi put spominje kao rudarsko naselje 1528.godine. Naime nakon učvršćivanja granica Osmanskog carstva, daleko iza Save, grad Soko gubi vojno-stratešku važnost i prestaje biti bedem na njegovim granicama te se stanovništvo sve više počelo ponašati mirnodopski vršeći migracije i koncentraciju na pristupačnijim, plodnijim i rudom bogatijim područjima. To je pospješilo brzi razvoj rudarskog naselja Gračanice koja će samo 20 godina kasnije postati kasaba a već 1572. postaje kadilukom koji se u zvaničnim izvorima spominje tek 1633.godine. Da je gračanički kadiluk postojao još mnogo ranije potvrđuje naredba upućena iz Istanbula 1582. godine kadijama Zvornika, Donje i Gornje Tuzle i Gračanice da se povede istraga protiv Hamzevija. Podatak je pronašao Taib Okić i preveo na francuski a taj prijevod se nalazi kod Dr. Muhameda Hadžijahića. Ovaj podatak nedvojbeno potvrđuje da je Gračanica bila kadiluk još prije 1582. godine pa bi podatak da je bila kadilukom još 1572. godine je vjerovatno tačan. Budući da je glavni kriterij za uspostavljanje kadiluka bio demografski a ne geografsk, navodi na zaključak da je gračanički okrug bio prilično gusto naseljen. U isto vrijeme Gračanica je imala i svoje muftije i kajmekame.

Oko 1600.godine Gračanica je brojala oko 500 kuća i osam mahala čiji nazivi upućuju da je u svakoj mahali postojala džamija. Dr. Ismet Kasumović navodi da je Gračanica dobila status kasabe još u XVI vijeku, čime se svrstala u red onih bosanskih naselja koja imaju izgrađenu čaršiju i mahale sa džamijama, mesdžidima, mektebima te nizom utilitarnih objekata. Ovakav status, pored ostalog, pretpostavlja postojanje srednjoškolske ustanove, medrese koja se, kao što smo vidjeli, podizala obično nekoliko decenija nakon stjecanja statusa kasabe. O prvim muderisima u ovoj kasabi danas još nemamo podataka. Kadija H. hfz. Ibrahim ef. Mehinagić u svom izvještaju kaže da je najstariji gračanički muderis, za koga se zna, Šejh Hadži Halil efendija Trepanić. Činjenica, da je krajem XVII stoljeća 1074/1663. godine djelovao Dar al-hadis (škola za poučavanje islamske tradicije) pokazuje da je već u to vrijeme mogla postojati i medresa. Nadalje, dr. Ismet Kasumović navodi da je prva medresa u Gračanici o kojoj postoje sačuvani podaci u izvorima bila Osman-kapetanova medresa, sagrađena 1215/1800.godine, strana 232. Međutim, sasvim je sigurno da je u Gračanici postojala medresa mnogo ranije jer u vakufnami Šejh Hadži Halil efendije od 1177/1763. godine stoji: “Ako bude prihoda od uvakufljenih 800 akči i preteče preko plate muderisa, imama, mujezina, njihovih vekila i opravaka, neka se učenicima medrese isplati nešto u vidu sadake…” Iz ovog se vidi da je još 1763.godine u Gračanici postojala medresa, muderis i učenici medrese. Na temelju istog argumenta (zakladnica Hadži Halil efendije) Osman Delić tvrdi da se sa sigurnošću može tvrditi da je u Gračanici radila medresa prije 1763.godine, pa nastavlja malo niže da je zgrada medrese podignuta kao prizemna građevina polovinom XVIII stoljeća preko puta Budimli Ahmet – pašine džamije zvane “Bijela džamija”.

Već je rečeno da je Gračanica imala osam džamija na što upućuju nazivi mahala dobijenih po njima. Tako se spominje Mahala Časne džamije, najstarija gračanička mahala a po svemu sudeći i prvo urbano naselje. Na to upućuje postojanje u njoj Časne džamije ili Carske džamije o čemu dr. Ismet Kasumović piše: “Najveći broj džamija u budućim naseljima poznat je pod nazivom “Časna džamija” (Džami-i šerif ili, stara džamija; cami-i atik) bez navedenog imena utemeljitelja jer su bile carske.

Vremenom , broj džamija se postepeno povećavao tako da danas ima 36 džemata, 40 džamija. Dvije džamije su bez munare.Jedna je kulturno historijski spomenik, Stara džamija u Sokolu, koja je prestala sa radom 1981. godine kada su svečanim otvorenjem u Novu džamiju prenešene sve vjerske aktivnosti. Nakon toga Stara džamija jedopala u ruševno stanje, a radi predostožnosti srušena je munara. Proglašenjem kulturno-historijskim spomenikom, pristupilo se obnovi koja je završena 2010. godine ali bez munare.Druga džamija je u džematu Bijeli Potok.Džemat Delići ima dvije džamije nakon što je došlo do ujedinjenja džemata Gornje i Donje džamije. U mahali Čiriš koja pripada džematu Bijele džamije nalazi se jedna mala džamija, Čiriška džamija u kojoj se povremeno organizuju derviški zikrovi i klanja teravih-namaz.

Kontakt

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Medžlis Islamske zajednice Gračanica

Ulica broj 39, 75000 Gračanica

Telefon: +387 35
Fax: +387 35

E-mail: info@mizgracanica.ba


© 2015 Medžlis Islamske zajednice Gračanica.
Sva prava zadržana.

Design by GOW.